U Njemačkoj nedostaju specifični propisi za detektivsku djelatnost, za razliku od većine zemalja EU koje imaju dobro utvrđene pravne okvire za istraživačke agencije. Unatoč tome, brojne detektivske agencije uspješno su pronašle svoje mjesto na tržištu.

Međutim, to nije uvijek bilo tako. Prva detektivska agencija u Njemačkoj osnovana je 1860. godine od strane S. Salomona, agenta za nekretnine koji je želio zaštititi poslovne interese u Stettinu (današnji Szczecin, Poljska). U to vrijeme, Stettin je bio dio Njemačke, udaljen samo 130 kilometara od Berlina i nekoliko kilometara od istočne granice Njemačke s Poljskom.

Salomon je nazvao svoju agenciju “Istraživački ured za zaštitu poslovnih interesa u Szczecinu i Pokrajini Pomeraniji.” Nakon Salomona, HL Römer osnovao je drugu detektivsku agenciju 1861. godine, pod imenom “Detektivsko i pravno uređenje Rex.”

Tijekom razdoblja industrijalizacije, prva detektivska agencija u Njemačkoj odgovarala je na rastuću potražnju za informacijama o poslovnim partnerima, slično engleskim i američkim modelima detektivskog rada. S razvojem ekonomskih interesa rasli su i civilni interesi, što je dovelo do osnivanja brojnih detektivskih agencija u godinama koje su uslijedile.

Godine 1896. osnovano je državno tijelo nazvano “Reichsverband Deutscher Detektive” kako bi reguliralo tržište detektivskih agencija.

Zbog pojačane sigurnosne situacije, Njemačka je 1925. godine imala 1.321 detektivsku agenciju. No, s usponom nacionalsocijalista, potražnja za detektivima opadala je, a kada je Hitler došao na vlast 1939. godine, detektivski je rad bio u potpunosti zabranjen.

Nakon pada nacističkog režima, detektivska djelatnost doživjela je preporod u poratnoj Njemačkoj, dok se policija borila za zaštitu prava građana i učinkovito suzbijanje kriminala. Godine 1946. osnovano je udruženje “Deutscher Detektive wurde gegründet” koje i danas postoji. Samo četiri mjeseca nakon osnivanja, imalo je preko 100 članova i dobilo je službenu dozvolu za rad putem pisma upućenog gradonačelniku Münchena. Zabrana detektivskog rada nastavila se samo u istočnom dijelu Njemačke koji je bio pod utjecajem Sovjetskog Saveza.

Danas se Njemačka ponosi s oko 2.700 osoba koje se bave detektivskim radom, djelujući bez jasnog pravnog okvira. Ipak, za dokaze koje prikupe detektivi da bi bili priznati na sudu, moraju se slijediti određena pravila. Djelatnost detektiva uređuje Zakon o trgovačkim propisima. Nadalje, detektivski rad se smatra pomoćnom pravnom djelatnošću i nije neuobičajeno pronaći agencije koje rade zajedno s odvjetnicima.

Unatoč nedostatku jasnog pravnog okvira koji regulira detektivske aktivnosti, tržište broji brojne agencije specijalizirane za privatne ili poslovne sektore. Neki se isključivo bave pitanjima koja se tiču pojedinaca, dok su drugi usredotočeni isključivo na poslovna pitanja. Nadalje, nekoliko specijaliziranih forenzičkih agencija djeluje u području sigurnosti informacija, radnih odnosa, osiguranja, naplate dugova i slično.

Međutim, svi koji se bave detektivskim radom pridržavaju se jednog osnovnog pravila – postojanje legitimnog interesa na strani klijenta, što mora biti nedvojbeno.