Grafiti su sada sveprisutni u javnim prostorima, kraseći fasade, zgrade, zidove, tramvaje i ulične svjetiljke. Ono što izdvaja grafite od drugih vizualnih elemenata u urbanom krajoliku jest njihova autentičnost, originalnost gesti koje sežu od ostavljanja svakodnevnih oznaka do stvaranja maštovitih i višeslojnih poruka ili vizualno impresivnih umjetničkih djela (Mrduljaš, 2005).

Američki antropolog Henry Field proučavao je grafit u početku prošlog stoljeća. Istražujući zemlje na Bliskom istoku poput Iraka, Irana, Jordana i Sirije, shvatio je da je u to vrijeme grafit služio “kao način obilježavanja teritorija i tvrdnje vlasništva nad objektima i imovinom.” Tijekom Drugog svjetskog rata, mnogi pripisuju nastanak prvog “taga”, jednostavnog potpisa koji su koristili grafitni umjetnici. Jedan od prvih poznatih tagova bio je “Kilroy was here“, prvi put primijećen u belgijskom gradu Bastogneu.

Grafiti su nedavno postali uzbudljiv medijski kanal za velike korporacije kao što su Coca-Cola, MTV, Nike i Adidas. Jedno od najpoznatijih djela je Coca-Colin grafit u Reykjaviku na Islandu i Nikeov mural na zagrebačkoj Zavrtnici. Proširujući se na sve aspekte života, grafiti brzo ulaze u popularnu kulturu, stječući još više vidljivosti, posebno u svijetu računalnih igara kao što su Far Cry ili Grand Theft Auto. Osim virtualnog svijeta, sve više se posvećuje pažnja grafitnim umjetnicima, a neke tekstilne industrije specijaliziraju se za odjeću i obuću inspiriranu ovim novoprihvaćenim oblikom umjetnosti.

Danas razlikujemo vandalizam, umjetnost i promociju. Još 1995., provedeno je istraživanje (Gardner) koje pokazuje da kombiniranje sigurnosnih uređaja, psihologije i prostornog dizajna stvara fizičko okruženje koje odvraća kriminalne aktivnosti. Ti rezultati sugeriraju da mijenjanje fizičkog okruženja može smanjiti vjerojatnost kriminala. Geneza ovog pristupa datira iz 1970-ih kada je nastala ideja da odgovarajući dizajn i upotreba okoline mogu utjecati na pojavu kriminala smanjenjem njegove prisutnosti. Posljedično, to također smanjuje strah od kriminala, poboljšavajući kvalitetu života ljudi.

Šest osnovnih obilježja ovog pristupa su (Balgač, 2013):

Teritorijalnost – definirana kao dizajnerski koncept koji ima za cilj osnaživanje osjećaja vlasništva kod zakonitih korisnika prostora i odvraćanje nezakonitih korisnika.

Nadzor – temelji se na ideji da su potencijalni kriminalci manje skloni djelovanju ako vjeruju da postoji visoka vjerojatnost promatranja.

Kontrola pristupa – fokusira se na smanjenje prilika za kriminalne aktivnosti odbijanjem potencijalnim počiniteljima pristupa metama.

Održavanje/izgled – bitno jer oštećena, uništena ili napuštena mjesta povećavaju strah građana od kriminala, smanjujući njihove aktivnosti na tim područjima i time smanjujući rizik za potencijalne počinitelje. Zanemarena područja također signaliziraju nedostatak formalne i neformalne kontrole.

Podrška aktivnostima – pristup koji potiče interakciju među ljudima organiziranjem raznih sadržaja i aktivnosti na javnim prostorima, trgovima i ulicama kako bi odvratili potencijalne kriminalce. To koristi dizajn prostora i okoline kako bi potaknuo više ljudi da redovito koriste javne prostore.

Osnaživanje mete – teži učiniti lokaciju ili objekt težim za pristup potencijalnim počiniteljima, čime se dodaje dodatan napor i povećava rizik za počinitelje.

Preporuke za poboljšanje neformalne kontrole građana

• U blizini stambenih zgrada i obiteljskih kuća podijelite prostor na privatne (pripadaju stambenoj zgradi ili obiteljskoj kući) i javne (pristupačne svima) prostore korištenjem staza, zelenila ili ograda.
• Osigurajte da zelenilo (grmlje i cvjetne sadnje) korišteno u okolišnom dizajnu ne prelazi visinu od 1 metar, oblikujte drveće tako da krošnje ne padaju ispod 3 metra i dizajnirajte ograde kako bi se omogućila vidljivost.
• Naglasite ulaz u stambene zgrade arhitektonskim elementima poput rasvjete, svijetlih fasadnih boja i dobro održavanog zelenila.
• Označite brojeve kuća kako bi policija, vatrogasci i druge hitne službe brzo pronašle svoje odredišta. Prikazivanje brojeva također ukazuje na vlasništvo i odgovornost za određenu imovinu.
• Odmah popravite bilo kakvu štetu na ranije navedenim građevinskim elementima i okolišu. Takvi popravci pokazuju brigu za okoliš – Teorija slomljenih prozora (Wilson, Kelling, 1982).

Iako svaki prostor zahtijeva individualan pristup, građani mogu značajno unaprijediti sigurnost zajednice pridržavajući se gore navedenih smjernica.