Za razliku od većine zemalja u EU koje imaju zakonski uređenu detektivsku djelatnost, Njemačka takvu zakonsku regulaciju nema. Pa unatoč tomu, veliki broj detektivskih agencija se isprofilirao na tržištu.

No, to nije oduvijek bilo tako. Prva detektivska agencija u Njemačkoj je osnovana 1860. godine, od strane S. Salomon, agenta za nekretnine radi zaštite komercijalnih interesa u gradu Stettin (izv. Preußischen Stettin) danas poznatom kao Szczecin u Poljskoj. U to vrijeme Stettin je pripadao Njemačkoj, a smješten je 130km od Berlina tek par kilometara od istočne granice Poljske sa Njemačkom.

Salomon je svoju agenciju nazvao “Istražni ured za zaštitu komercijalnih interesa za Szczecin i provinciju Pomerania“. Nakon Salomona, HL Römer, osniva drugu detektivsku agenciju 1861. pod nazivom „Detektiv- und Rechtsbüro Rex“ (op.a. detektivsko-pravni ured Rex)

Tijekom industrijalizacije, ova prva detektivska agencija u Njemačkoj je bila odgovor na porast potražnje za informacijama o poslovnim partnerima, a posao detektiva se razvijao prema engleskom i američkom modelu. Slijedom ovog primjera i razvojem ekonomskog interesa, uporedo se razvio i građanski interes a u narednim godinama je osnovan čitav niz detektivskih agencija.

1896 osnovana je središnja državna agencija pod nazivom Reichsverband Deutscher Detektive  a u svrhu reguliranja tržišta i rada detektivskih agencija.

Radi napete sigurnosne situacije, Njemačka 1925. godine bilježi 1321 detektivsku agenciju. Usponom nacional-socialista i njihove političke ideologije, potražnja za detektivima je pala, a dolaskom Hitlera na vlast 1939.g detektivska djelatnost biva i zabranjena.

Padom nacističkog režima, u poslijeratnoj Njemačkoj detektivska djelatnost ponovno doživljava procvat jer su policijske snage bile u teškom položaju da zaštite prava građana i učinkovito provode borbu protiv kriminala. Početkom 1946.g osnovano je udruženje “Deutscher Detektive wurde gegründet“ koje postoji i danas. Samo 4 mjeseca nakon osnivanja imali su preko 100 članova te im je nakon upućenog dopisa gradonačelniku Minhena i zvanično dopušten rad. Zabrana rada se zadržala samo u istočnom dijelu Njemačke pod vodstvom Sovjetskog Saveza.

Danas Njemačka broji oko 2700 osoba koje se bave detektivskom djelatnošću i koje rade bez jasnog zakonskog okvira. Ipak neka pravila su jasna i da bi dokazi koje u radu detektiv prikupi mogli biti prihvaćeni na sudu kao dokaz, mora se poštivati nekoliko zakona, a sama djelatnost se obavlja po Zakonu o trgovini. Također, detektivska djelatnost se smatra pomoćnom pravnom djelatnošću te se nerijetko sreću agencije koje rade kao zajednički uredi sa odvjetnicima.

Kao što smo naveli na početku teksta, unatoč činjenici da nema jasnog zakonskog okvira koji uređuje detektivsku djelatnost, na tržištu se mogu naći brojne agencije koje su se profilirale za poslove u privatnom, odnosno komercijalnom sektoru, pa se tako mogu naći agencije koje se bave isključivo problematikom fizičkih osoba dok druge rade samo na području pravnih osoba. Također postoji nekoliko specijaliziranih forenzičnih agencija u području informacijske sigurnosti, radnih odnosa, osiguranja, potraživanja naplate itd.

Međutim svi koji se bave detektivskom djelatnošću, vode se osnovnim pravilom, a to je postojanje legitimnog interesa stranke, koji mora biti nedvojben.